GS-TMT Travnik: Od zanatskog obrazovanja do majstorskog zaposlenja

DCIM100MEDIADJI_0047.JPG
GS-TMT Travnik

Današnja GS-Tvornica mašina Travnik (GS-TMT) je nastala još davne 1963. godine i sve do 1996. poslovala je kao remontni zavod u okviru poslovnog sistema “Bratstvo”. Onda je došla poratna tranzicija, potpuna devastacija, te privatizacija. A sa privatizacijom, sasvim netipično za BiH, i novi život travničke fabrike, zahvaljujući direktorici Snježani Koepruner.

“Zatekli smo velike ratne posljedice, zastarjelu tehnologiju, proizvode koji nisu konkurentni na tržištu. Ali ta želja ljudi da opstanu, da rade, da zarade svoje plaće je bila tolika da smo se upustili u posao. Počeli smo sa 52 radnika, a danas ih imamo 373. Danas se bavimo proizvodnjom različitih segmenata strojogradnje za firme u Njemačkoj. Naš cilj je, i tako radimo, da napravimo snažnu centralnu proizvodnju koja će podržavati različite segmente industrije. Imamo danas šinska vozila, alatnu industriju, industriju građevinskih mašina, alatnih strojeva. Sada idemo u jedan segment razvoja energetskih strojeva. Pravimo proizvode koji se ugrađuju u bagere, u vozove, mašine… Na primjer, voz koji vozi od Pariza do Berlina ima ugrađene komponente iz Travnika. Na tim vozovima i mašinama ne stoji naše ime, stoji ime Simens, ili neke druge firme, ali naši radnici znaju da su to naši dijelovi. Mi smo kod naših kupaca A dobavljač“ – kaže direktorica GS-TMT-a.

17

Zbog loše obrazovne politike mladi završavaju na birou

Sa Koepruner se može razgovarati o tranziciji i privatizaciji, pokretnosti radne snage, konkurentnosti na tržištu, nasljeđu socijalističkog radničkog mentaliteta, socijalnoj politici u privatnim firmama, uticaju politike na ekonomiju, njemačkim privrednim iskustvima … Mnogih važnih tema se dotakla Snježana u intervjuu sa kolegom Željkom Bajićem za emisiju Ovo je moja zemlja na BH Radio 1. Izdvajamo najzanimljivije detalje iz perspektive svijeta zanata

GS-TMT muku muči da pronađe kvalitetne radnike. S druge strane, svjedočimo masovnim odlascima iz zemlje. U čemu je problem?

„Jedan od problema je da se ljudi školuju za zanimanja koja ne trebaju privredi i onda ti mladi ljudi završavaju na birou za zapošljavanje i čekaju. Ili odu i tamo negdje rade niže plaćene poslove. Vi čujete kako ljudi odu u Njemačku za platu od 1200 eura. Međutim, bez obzira što to zvuči puno, u Njemačkoj je tih 1200 eura kao u Bosni 500 maraka.

Drugi problem je da ovdašnja politika non stop šalje jako lošu poruku mladim ljudima, jer ovdje je politika da mi živimo u nekom predratnom stanju, u stanju kao da će sutra rat. Ja kad uključim TV, dođe mi da sutra odem iz BiH. Srećom, ne gledam često TV. Mislim da bi politika trebala poslati jednu pozitivnu poruku ljudima da ostanu ovdje i da ovdje mogu naći budućnost za sebe i svoju djecu, a to se postiže prvenstveno kroz postavljanje pravne države i dobrog obrazovnog sistema. Nažalost, mi smo izgubili i jedno i drugo“.

Učionice za varioce i CNC operatere na svjetskom nivou

GS-TMT zapošljava radnike iz Travnika, ali i Tuzalnskog kantona, Busovače, Kaknja, Zvornika…

12

„Razvili smo sistem zapošljavanja. Važno nam je da imamo najbolje radnike, vrijedne, dobre ljude, koji su se trudili, školovali, prekvalifikovali. Čak i kada nema mjesta za zapošljavanje, mi smo spremni primiti takve ljude, pa ih dalje obučavati. Radimo na obrazovanju ljudi koji su nam potrebni u proizvodnom procesu. Napravili smo dvije učionice i opremili ih svjetski. Jedna je za zavarivače, sa simulatorom za zavarivanje, gdje ta djeca nakon dva tjedna „dobiju ruku“ da mogu zavarivati. Druga učionica nam je za CNC operatere. Ono što smo primjetili, jeste da su ta djeca, ti mladi ljudi, izuzetno motivisani kako bi ostali u kompaniji, trude se. Sliku mladih ljudi koji samo idu po kafanama i neće da rade, čekaju da im roditelji daju novac za kafu – ja to ovdje nisam vidjela. Mislim da imamo izuzetnu većinu mladih ljudi koji su inteligentni i vrijedni. U planu je da napravimo i zgradu za stanovanje radnika koji nisu iz Travnika“.

Hroničan nedostatak kvalifikovane radne snage

Postoji jedna izuzetno snažna pojava nedostatka stručne radne snage u Njemačkoj. Prije dvije godine se govorilo o nedostatku 900.000 radnika, prošle jeseni, u oktobru 2018, brojka se popela na 1,2 miliona, a sad u martu je riječ o 1.480.000 nepopunjenih radnih mjesta na stručnim zanimanjima. To je jako puno. I Njemačka je demografski zakazala, ali oni imaju modele kako će otkloniti te demografske nedostatke. Oni su prvo primili veliki broj izbjeglica koje školuju. Prošle godine je oko 400.000 izbjeglica bilo uključeno o stručno obrazovanje. Zatim, Njemačka ima i radnu snagu iz BiH. Sad su i pojednostavili zakone za dolazak stručne radne snage iz zemalja van EU. Još jedna pojava je izuzetno značajna u Njemačkoj, a to je izmjena zanimanja. Od više od 300 stručnih zanimanja, njih više od 70% za 10 godina neće postojati. Dakle, mijenja se i struktura stručnih zanimanja. Tako na primjer zavarivača nema gotovo nigdje u njemačkom obrazovanju, niko ih ne upisuje, jer im ne trebaju. A ne trebaju im jer ih uzimaju iz BiH. U BiH se obrazuju zavarivači koji će raditi u Njemačkoj!“

Autor teksta Darko Udovičić

(prenošenje sadržaja je dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i autora)