U posljednje vrijeme slovenački mediji sve češće pišu o mogućnosti rada nakon penzionisanja. Iako ta opcija u Sloveniji postoji već godinama, aktuelni interes javnosti vezan je za nove reforme tržišta rada i penzionog sistema koje su stupile na snagu 2025. i 2026. godine. Razlog za ove promjene leži prvenstveno u starenju stanovništva, nedostatku radne snage i potrebi da se penzioni sistem dugoročno održi stabilnim.
Zakonske mogućnosti rada nakon penzije
Slovenija je kroz zakonske izmjene omogućila da penzioneri, ako to žele i mogu, nastave raditi nakon odlaska u penziju. To je moguće kroz privremene i povremene poslove, rad sa skraćenim radnim vremenom ili čak kroz ponovni radni odnos, uz djelimičnu isplatu penzije. Posebnu pažnju izazvao je tzv. model „80-90-100“, kojim se starijim radnicima omogućava da rade manje sati, a da pritom zadrže većinu plate i puni penzioni staž. Time se pokušava zadržati iskusna radna snaga, a istovremeno rasteretiti starije radnike.
Jedan dodatni benefit za osobe koje ostaju u radnom odnosu i nakon 65. godine, kada već primaju legitimnu penziju, jeste što banke te osobe često gledaju kao kreditno sposobne klijente, posebno ako i dalje imaju redovna primanja od rada.
Prednosti rada nakon penzije
Prednosti ovakvog sistema su brojne. Penzioneri koji žele ostati aktivni imaju dodatni izvor prihoda, ostaju društveno uključeni i psihički aktivni, a država dobija iskusne radnike u sektorima gdje ih sve više nedostaje. Posebno je važno što se znanje i iskustvo starijih radnika prenosi na mlađe generacije.
Ovo je naročito korisno u zanatskim zanimanjima, gdje se vještine ne mogu lako naučiti iz knjiga, već se prenose kroz praktičan rad. Majstori, zanatlije i tehnički radnici često i nakon penzije imaju znanje i sposobnost da rade, makar skraćeno.
Krediti i pokretanje biznisa za starije radnike
Stariji radnici koji i nakon penzije zarađuju mogu ostvariti i finansijsku podršku kroz kredite, bilo za lične potrebe, bilo za pokretanje vlastitog biznisa ili zanatske djelatnosti. Iskustvo i dodatni prihodi čine ih stabilnijim klijentima za banke, a potencijal za pokretanje malog obrta ili zanatskog biznisa time postaje realnija opcija.
Ovo posebno znači za one koji žele razvijati vlastiti biznis nakon penzije, jer banke pri odobravanju kredita gledaju ukupnu sposobnost otplate, redovne prihode i održivost poslovnog plana. Starije osobe sa stalnim primanjima od rada mogu time lakše dobiti finansijsku podršku za pokretanje obrta, zanatske radionice ili male proizvodnje, čime dodatno osnažuju ekonomsku aktivnost i očuvanje zanata.
Mogući izazovi i kritike
Međutim, postoje i negativne strane. Kritičari upozoravaju da produženi radni vijek može dodatno opteretiti starije osobe, posebno one koji rade fizički zahtjevne poslove. Takođe, postoji bojazan da bi duži ostanak starijih radnika na tržištu rada mogao usporiti zapošljavanje mladih.
U nekim slučajevima, rad nakon penzije može biti više rezultat finansijske nužde nego lične želje, što ukazuje na problem niskih penzija. Kada je riječ o kreditima, izazov mogu biti starosna ograničenja banaka, kraći rokovi otplate ili dodatni zahtjevi za osiguranje kredita.
Situacija u Bosni i Hercegovini
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, ovakav model trenutno ne postoji u punom obimu. Iako penzioneri u BiH mogu povremeno raditi, sistem nije dovoljno fleksibilan niti jasno uređen kao u Sloveniji. Slično je i sa kreditiranjem starijih osoba, gdje su pravila često stroga i neujednačena.
Razlozi za to leže u složenom administrativnom uređenju države, slabijem penzionom fondu i visokoj nezaposlenosti mladih. Ipak, s obzirom na slične demografske trendove — starenje stanovništva i odlazak radne snage u inostranstvo — nije isključeno da će se u budućnosti i u BiH otvoriti ozbiljnija rasprava o radu nakon penzije i finansijskoj podršci starijim preduzetnicima.
Lekcije iz slovenskog iskustva
Slovenački primjer pokazuje da rad nakon penzije, uz mogućnost finansijske podrške kroz kredite i pokretanje vlastitog biznisa, može biti funkcionalno i korisno rješenje ako je dobro zakonski regulisano i ako ostaje stvar ličnog izbora.
Za zanatska zanimanja, ovaj model posebno može pomoći u očuvanju znanja i vještina, obrazovanju mlađih radnika i očuvanju zanata koji polako nestaju. Da li će Bosna i Hercegovina krenuti tim putem, zavisiće od ekonomskih prilika, političke volje i potrebe tržišta rada u godinama koje dolaze.
Svijet zanata
Foto: Cemrecan Yurtman, Pexels
SVIJET ZANATA 