Potrošači sve više traže lokalne, održive i autentične proizvode. Ako BiH želi bolje da iskoristi potencijal autentičnih, zanatskih i lokalnih proizvoda za EU tržište, ključno je ulagati u lokalnu preradu i jačanje kratkih lanaca snabdjevanja.
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) već dugi niz godina podržava preduzetnike, zanatlije i kompanije širom naše regije, pomažući im da rastu i razvijaju se, da modernizuju svoje poslovanje i razvijaju održive prakse. EBRD aktivnosti često otvaraju nove prilike za različite zanatske i preduzetničke sektore, a podrška dolazi kroz investicije, savjetovanje i edukaciju. Kako EBRD vidi mogućnosti za zanatlije i male proizvođače u Bosni i Hercegovini, kako digitalizacija i inovacije mijenjaju sektor, te na koji način održivi razvoj otvara vrata novim prilikama – za Svijet zanata govori i otkriva Tamara Tošić, Associate Director u EBRD-u za oblast hrane i agrobiznisa.
Da li postoje primjeri dobrih praksi u BiH u oblasti zanatskih prehrambenih proizvoda ili wellness hrane koji bi mogli poslužiti kao model za druge proizvođače?
Zanimljivi primjeri u BiH i regionu su vezani za lokalnu preradu hrane i kratke lance snabdjevanja, čini mi se prije svega u proizvodnji i preradi voća i povrća, ali i na primjer meda i drugih visoko-kvalitetnih proizvoda. Lokalna proizvodnja donosi posebne prednosti: kraće rute do potrošača povećavaju povjerenje, omogućavaju bolju kontrolu kvaliteta i smanjuju oslanjanje na nestabilna globalna tržišta. Uz to, ovakav pristup doprinosi zaštiti životne sredine, što je takođe važno mnogim potrošačima.
Iako manji proizvođači možda nemaju veliku ekonomiju obima, kratki lanci im omogućavaju da grade bliže odnose sa kupcima i razvijaju vlastite modele poslovanja. Ova strategija postaje sve atraktivnija jer potrošači u cijelom regionu sve više traže lokalne, održive i autentične proizvode.
Naš region ima veliki ali još uvijek nedovoljno iskorišćen potencijal u ovom segmentu. Turizam raste, a potražnja za kvalitetnim domaćim proizvodima od voća i povrća jača, i to nas čini veoma zanimljivim za ulaganja u agro-prehrambeni sektor. Iako i dalje postoje mnogi strukturni izazovi, vidimo sve više prilika za razvoj lokalne prerade, organske proizvodnje i funkcionalne hrane.
Koliko su proizvođači u BiH spremni za primjenu digitalnih rješenja u poljoprivredi i prehrambenom sektoru, i koje su najveće prepreke za male zanatske proizvođače?
Manji proizvođači se zaista suočavaju sa puno izazova. Fragmentacija zemljišta često otežava obezbjeđivanje kolaterala i dugoročno planiranje investicija. Ograničenja u infrastrukturi, naročito u ruralnim područjima, usporavaju efikasnu logistiku i pristup tržištima. Regulatorno okruženje takođe može biti nedosljedno, posebno za mala i srednja preduzeća koja se suočavaju sa visokim zahtjevima i standardima u oblasti bezbjednosti hrane i izvoza. Uz to, manji proizvođači podjednako moraju da funkcionišu u okolnostima inflacije i spoljnih pritisaka kao i ostali dijelovi ekonomije.
Da bi se ovi izazovi prevazišli, EBRD kombinuje svoje finansijske instrumente sa tehničkom podrškom i podrškom reformama, kako bi se otvorile dodatne mogućnosti za privatne kompanije. Jedno od rješenja svakako jesu digitalni alati i inovacije, i EBRD ima direktne programe podrške za digitalizaciju. Kroz njih, kompanije imaju priliku da poboljšaju sve segmente poslovanja, od operacija i proizvoda do razvoja vještina svojih zaposlenih. Ovakav pristup pomaže kompanijama da budu otpornije, konkurentnije i da dugoročno ostvare bolje poslovne rezultate.
Digitalna rješenja takođe pomažu unaprjeđenje energetske i resursne efikasnosti i uvođenje principa cirkularne ekonomije u proizvodnju, a to su pristupi koji su bitni i nama investitorima kao jedan od načina da se smanje rizici ulaganja u poljoprivredu. Na primjer, trenutno u Srbiji sarađujemo sa kompanijama na primjeni daljinskog nadzora (remote sensing) radi praćenja uticaja poljoprivrednih praksi na životnu sredinu, efikasnije primjene đubriva, kao i korišćenja biomase.
Na koji način EBRD konkretno podržava mala i srednja preduzeća u BiH u procesu digitalizacije, prilagođavanja ESG standardima i valorizacije tradicionalnih i zanatskih proizvoda?
EBRD je prije svega banka koja podržava privatni sektor i već godinama radi sa kompanijama u regionu na unaprjeđenju poslovanja. Jedan od naših ključnih ciljeva je da pomognemo kompanijama da posluju održivije – kroz ulaganja u zelene tehnologije, modernu poljoprivredu i smanjenje emisija.
Mala i srednja preduzeća su srce prehrambenog sektora i zato im je podrška posebno važna. Osim direktnih investicija, ove godine smo pokrenuli i program podjele rizika s lokalnim bankama, poput saradnje sa Banca Intesa u BiH. To nam omogućava da lokalnim kompanijama olakšamo pristup finansiranju i otvorimo dodatne mogućnosti za širenje poslovanja. Takođe, zajedno sa donatorima, od kojih je najveći EU, podržavamo mala i srednja preduzeća kroz kreditne linije sa podsticajnim sredstvima koja obezbjeđuju donatori.
Radimo i sa većim kompanijama kako bismo podržali njihove dobavljačke lance – često se radi upravo o malim i srednjim preduzećima. Pružamo i savjetodavnu podršku u oblastima kao što su digitalizacija, upravljanje klimatskim rizicima, smanjenje otpada od hrane i uvođenje ESG standarda.
Naši programi podrške su takođe i direktni. Posljednjih godina kroz saradnju s FAO (Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija) organizovali smo webinare, mentorske programe i studijske posjete za proizvođače i prerađivače voća i povrća iz BiH i cijelog regiona (kao jednog od najobećavajucih sektora) kako bi lakše povećali izvoz i diversifikovali tržišta. Takođe, radili smo na jačanju veza između proizvođača voća i povrća i lokalnih kupaca, od prerađivača i maloprodajnih lanaca, do veletrgovaca i izvoznika, kroz konsolidaciju ponude i unaprjeđenje standarda kvaliteta. Kao rezultat, razvili smo smjernice za lokalno snabdjevanje koje poboljšavaju pristup tržištu za proizvođače hrane u regionu i povećavaju njihovu konkurentnost.
Šta bi, prema Vašem iskustvu, trebalo biti u fokusu donosilaca odluka u BiH kako bi se bolje iskoristio izvozni potencijal autentične i artisanal food prema EU tržištu?
Ako BiH želi bolje da iskoristi potencijal autentičnih, zanatskih i lokalnih proizvoda za EU tržište, ključno je ulagati u lokalnu preradu i jačanje kratkih lanaca snabdjevanja. To znači bolju logistiku, modernije hladne lance i više ulaganja u ruralnu infrastrukturu. Neophodno je takođe dodatno poboljšati pristup finansiranju za mala i srednja preduzeća, kao i obezbjediti regulatorni okvir koji podstiče inovacije i održivost.
Veliki potencijal leži u tzv. proizvodima više vrijednosti – organskim, tradicionalnim i održivim – koji već imaju prepoznatljiv identitet. Jedan od efikasnih načina za promociju tog identita jeste uvođenje oznaka geografskog porijekla za proizvode koji imaju visoku vrijednost i snažan lokalni identitet (geographical indication, GI). Ove oznake ne samo da potvrđuju autentičnost, već otvaraju vrata premium tržištima i povećavaju prepoznatljivost proizvoda u inostranstvu. EBRD je već radio na ovome sa FAO podržavajući zaštitu oznaka geografskog porijekla za nekoliko proizvoda koji danas imaju vrlo snažan brend – od ariljske maline, oblačinske višnje, i njeguške pršute, do tradicionalnog ajvara. Ovi primjeri pokazuju da udruživanje proizvođača, ulaganje u kvalitet i brendiranje, mogu bitno podići vrijednost lokalnih proizvoda i otvoriti prostor za širenje na zahtjevna tržišta poput EU.
S obzirom na to da se tržišni uslovi brzo menjaju, država, privatni sektor, međunarodne institucije i investitori moraju djelovati zajedno. Upravo zato EBRD stavlja veliki fokus na partnerstva, jer samo saradnja može dati rezultate koji se osjete na terenu i koji zaista mijenjaju kapacitete lokalnih proizvođača
Darko Udovičić
SVIJET ZANATA 