Zmijanjski vez, svjetska kulturna baština

 

This slideshow requires JavaScript.

Tradicionalan, ali još uvijek živ. Star, ali moderan. Reprezentativan tako da predstavlja znanja, tradiciju, običaje i vještine koje se prenose s koljena na koljeno u budućnost.  Ohrabruje osjećaj identiteta i pripadnosti. Sve ove karaktersitike u sebe je utkao Zmijanjski vez, zbog čega je zaslužio status UNESCO nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.  Baštinu Zmijanjskog veza, ali i drugih oblika i vrsta ručnog rada njeguju vrijedne žene Humanitarnog udruženja žena “Duga” iz Banja Luke.

“ Ideja je potekla iz najtežih perioda rata, u vrijeme velikih izbjegličkih stradanja, stradanja civila, žena, djece.  Defektolog  sam po struci, pa sam željela pomoći, ne na kratko, već u smislu neke rehabilitacije. Priključile su mi se i prijateljice psiholozi, ljekari, medicinske sestre…Nama nije bio cilj humanitarna pomoć u garderobi i hrani, nego psiho-socijalna podrška, koja je podrazumjevala edukaciju, druženje, brigu o starima, djeci bez roditelja. Vremenom smo shvatili da žene treba obučiti i osnažiti da kao stubovi porodice privređuju, čak i sa svojim najskromnijim znanjima, a to je ručni rad. I tako smo krenuli sa radionicama ručnog rada.

Mirjana Palija, Božica Ramić, Galina Marjanović i Vera Stefanović
Mirjana Palija, Božica Ramić, Galina Marjanović i Vera Stefanović

Potom smo krenuli u saradnju sa etnolozima, umjetnicima i muzejom, da bismo podigli taj ručni rad na viši nivo. Danas su rukotvorine primjerene savremenom odjevanju i savremenim potrebama opremanja domaćinstva” – objašnjava Galina Marjanović, jedna od osnivačica “Duge” i predsjednica Upravnog odbora udruženja.

Simbolika beskonačnosti

Ručni rad članica “Duge” prešao je granice, izlagale su u Beču, Londonu, Njemačkoj, regionu.

“Dobijali smo nagrade za naše rukotvorine u Seulu, od etnografskih muzeja. Postali smo jedna i turistička i humanistička destinacija sa tradicijom” – objašnjava Marjanović.

Vuna, vez, pletenje, tkanje, keranje – različite radionice je pokrenula “Duga” i inspirisala brojne žene.

“Radila sam 25 godina u Livnu kao tekstilac, tkalac. U Dugi sam završila kurs tkanja na ramu. tkanje na razboju 1U Livnu sam do rata radila u fabrici, to je bilo industrijsko tkanje, a ovo je tkanje na ramu, ručni rad. Od 1995. godine do danas radim u Dugi svaki dan, zadovoljna sam, prezadovoljna” – kaže Božica Ramić.

“Ovdje sam našla svoje zadovoljstvo i mogućnost da kvalitetno iskoristim slobodno vrijeme nakon odlaska u penziju. Aktivna sam kao vezilja i instruktorka veza. Najviše se trenutno bavim Zmijanjskim vezom. On je interesantan samom činjenicom da se radi jednom bojom, da je zadržao svoju strukturu, ornamenti su prirodni. Prema prvim zapisima, Zmijanjski vez se radio crnom vunom na tvrdom platnu.  Sredinom 19. vijeka su se stekle mogućnosti da vuna dobije malo kolorita, odnosno od tada se radi tamnoplavom bojom, koja se zadržala do danas. Inače, tamno plava boja je boja beskonačnosti, što takođe daje simboliku Zmijanjskom vezu. Vremenom se prešlo sa vune na pamučni konac. Inače, Zmijanjski vez se radi tehnikom pokrstnice, provlaka i zrnčanja. Najčešća je tehnika pokrstnice, vrlo zahtjevna tehnika koja traži veliku koncentraciju i preciznost” – objašnjava Mirjana Palija.

plava boja zmijanjskog veza

Autentičan izraz

Radionice u prosjeku traju tri mjeseca. Sve više mladih želi da sami sebi nešto sašiju, pa onda i autentično ukrase.

“Imamo izuzetno mlade i školovane volonterke umjetnice i dizajnerke koje edukuju mlade da se ne moramo baš svi toliko uniformno oblačiti. Naravno, oblačićemo se moderno, ne staromodno, mi smo uvijek voljeli modu, mi se jako volimo dotjerati, ali možemo imati svoj autentičan izraz, a ne da ličimo svi ko jaje jajetu. Nama je cilj da mlade, kreativne žene, primjenjuju na svojim novim modernim proizvodima neke tradicionalne elemente veza.  Žene koje edukujemo imaju mogućnost da svoje proizvode izlože u galeriji i da ih prodaju” – kažu Galina Marjanović i Vera Stefanović.

Škola zmijanjskog veza Duga

Autor Darko Udovičić

(dozvoljeno prenošenje sadržaja uz obavezno navođenje izvora i autora)