Dođete li u Mostar, vjerovatno ćete se barem jednom zateći u blizini Starog mosta. A ako ste tu, kraj Starog, sasvim sigurno ćete proći šarmantnom ulicom Kujundžiluk, u kojoj će vas dočekati brojne šarene umjetničke galerije, suvenirnice i zanatske radnje.

U toj ulici, na broju pet, čućete odzvanjajući zvuk upornog kuckanja čekića i povremeni smijeh. Uđete li u omanji prostor prepun bakarnih reljefa raznih veličina i oblika, vidjećete dva prijatelja i poslovna partnera – Edu Kurta i Sašu Milićevića – kako vješto “prekucavaju” ploče bakra u umjetničke radove dok se šale jedan s drugim piše Lidija Pisker

Oko njih načičkana radoznala lica stranih turista koji zadivljeno posmatraju pokrete Edinih i Sašinih ruku, dok im kreativni dvojac otkriva tajne njihovog zanata – od alata koje koriste do značenja motiva na njihovim radovima. 

“Obično pitaju koliko je vremena potrebno za određene kreacije i koji su materijali korišteni u našoj izradi”, kaže Edo. “Najviše ih interesuje naš jedinstven proizvodni proces”.

Osim Ede, koji je kujundžijsku radnju naslijedio od oca, i druge bh. zanatlije nastoje povećati prodaju svojih proizvoda i usluga kroz organizovane posjete, radionice, kurseve i demonstracije tehnika rada za turiste.

“Primijetila sam da turisti vole posmatrati zanatlije kako rade, vole i sami učestvovati u procesu rada, a takođe se često odlučuju i kupiti takav originalan suvenir”, kaže Samira Salihagić, koja ručno pravi torbe, novčanike i druge predmete od kože pod nazivom Saso Mange. Samira radionice pravljenja nakita od kože u svom ateljeu u Mostaru počinje u aprilu ove godine. “Mislim da bi, posebno u gradovima koji imaju tradiciju zanatstva, gradovima koji imaju stare gradske jezgre, bilo dobro dati neku vrstu poticaja zanatlijama, uvrstiti i takve aktivnosti u turističke razglednice, vodiče i obilazak gradova.”

Tradicionalni zanati, iako važan dio kulturnog naslijeđa, nisu strateški podržani od lokalnih vlasti: institucionalni poticaji i promocija su neredovni i ne daju puno efekta. Zato su ove samoorganizovane promotivne aktivnosti – osim što pomažu prodaji radova samih zanatlija – korisne i kao način brandiranja zanata kao turističkog proizvoda i njihove zaštite, slažu se Samira i Edo.

“Povezujući ljude s našim bogatim naslijeđem, starim zanatima i tradicionalnim vještinama, značajno doprinosimo (očuvanju zanata) u eri u kojoj dominiraju globalizacija i mehanizirani proizvodni procesi”, dodaje Edo.

Opstanak velikog broja tradicionalnih zanata je ugrožen zbog industrijalizacije, nedostatka interesa novih generacija za njihovo izučavanje i bavljenje njima, te pada ekonomske vrijednosti ručno izrađenih radova. 

“Donedavno su našu djecu plašili da će ih slati u zanatske škole ako ne budu imali dobre ocjene, ali mislim da se taj mindset mijenja na bolje”, kaže Damir Bajraktarević, mladi sarajevski poduzetnik koji ručno proizvodi drvene okvirove za naočare pod nazivom Dawood.

Damir kaže da nije siguran da tradicionalni zanati i proizvodi mogu doprinijeti pozicioniranju Bosne i Hercegovine kao turističke atrakcije. “Ali popularizacija zanata svakako može upotpuniti turističku ponudu, jer u svijetu su davno prevaziđene destinacije koje nude isto što možete imati i u svojoj državi”, dodaje on. 

Uz Damira, Edu i Samiru, u Bosni i Hercegovini rade i druge zanatlije koji prkose mašinskoj proizvodnji, masovnoj prodaji i zaboravljanju tradicije. Na sljedećoj stranici možete upoznati neka od lica bh. zanata.

Profile možete pregledati ovdje

Pored radionica, kurseva i prezentacija koje u svojim ateljeima organizuju same zanatlije, bh. zanatstvo podržavaju i međunarodne inicijative. 

Digitalna platforma Homo Faber Vodič (na engleskom: Homo Faber Guide) za promociju izvrsnosti u zanatstvu, koju je kreirala švicarska Michelangelo Fondacija, predstavlja evropske zanatlije, ali i muzeje, galerije i prodavnice koje izlažu radove lokalnih zanatlija.

Zanatlije su u ovom online vodiču pretraživi prema zanatu kojim se bave, geografskom području u kojem rade, materijalima koje koriste, itd. Vodič sadrži i informacije o kursevima, radionicama, demonstracijama rada i drugim aktivnostima koje zanatlije i muzeji organizuju u svojim ateljeima. 

Od 2021. godine, kad je objavljen Homo Faber Vodič kroz Bosnu i Hercegovinu u kojem je inicijalno bilo predstavljeno petnaest zanatlija iz svih dijelova zemlje, raznolika bh. zanatska scena se redovno upotpunjava novim imenima. Sve zanatlije prođu proces evaluacije prije uvrštavanja u Vodič.

“Homo Faber omogućava bh. zanatlijama vidljivost i besplatnu promociju na međunarodnom planu”, kaže Andrea Tomasi, urednik Homo Faber Vodiča. “Takođe, Vodič posjetiocima Bosne i Hercegovine koji se putem naše platforme upoznaju sa bh. zanatskom scenom na neki način garantuje i kvalitet proizvoda tih zanatlija, jer mi uvrštavamo samo najbolje predstavnike lokalnih zanata na osnovu naših kriterija.”

Razvoj turističke ponude u Bosni i Hercegovini pomaže i USAID BiH, koji već godinama promoviše turističke potencijale Bosne i Hercegovine kroz različite programe i kampanje.

Kroz raniji program FARMA, USAID je podržao razvoj malih biznisa koji proizvode ručne radove, dok – kroz trenutno aktivni USAID Projekt održivog turizma u BiH – za bh. proizvođače rukotvorina, na primjer, organizuje programe obuke kroz koje im nudi praktične savjete i savjetodavnu podršku s ciljem povećanja konkurentnosti njihovih proizvoda. 

Turizam je rastuća grana privrede u Bosni i Hercegovini i jedna od okosnica njenog ekonomskog razvoja. U toku 2019. godine, odnosno prije početka pandemije Covid-19, broj turističkih posjeta Bosni i Hercegovini povećan je za 13,7%, a prihodi od turizma povećani su za 6%.

Rast se nastavio nakon pandemije: između januara i septembra 2023. godine zabilježen je porast od 5% u broju turista u odnosu na isti period 2019. godine, prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine.

___________________________________________________________________________________________________________

1 350 591
je broj registrovanih turističkih posjeta između januara i oktobra 2023., tj. 18.7% više u odnosu na isti period 2022. godine.

__________________________________________________________________________________________________________

Uporedo s naporima na promociji turističkih potencijala Bosne i Hecegovine, raste i interes turista da učestvuju u aktivnostima koje im omogućavaju upoznavanje lokalne kulture i tradicije. Zato je i ponuda turističkih posjeta zanatskim radionicama, kratkih kurseva i javnih predstavljanja rukotvorina sve veća.

Inicijative koje strancima približavaju bh. tradiciju ne organizuju samo turističke agencije, nego i druge lokalne inicijative, poput škole bosanskog jezika za strance Bosnian2Go iz Sarajeva. U februaru ove godine u saradnji s putnom agencijom Cheyf Reisen, Bosnian2Go je mlade ljude iz različitih dijelova svijeta poveo u obilazak sarajevskih zanatlija i približio im bh. svijet zanata kroz posjetu četkarskoj radnji gdje su studenti imali priliku i da sami iskuse proces rada, zlatarskoj radnji, prodavnici ručno izrađenih proizvoda od drveta i jednom kazandžiji na Baščaršiji.

“Ovo je bila prva tura ovog tipa ali s obzirom na oduševljenje nasih učenika, sigurno neće biti posljednja i već planiramo sljedeću”, kaže Azra Polimac Bajrić iz Bosnian2Go.

Možete vidjeti još nekoliko primjera iz različitih dijelova zemlje. Klinknite OVDJE

Uz pomoć udruženja, turističkih operatera, i online vodiča, turistI otkrivaju šarm tradicionalnih zanata putujući Bosnom i Hercegovinom.

Turističke posjete zanatskim radnjama obično počnu razgledanjem suvenira i razgovorima sa zanatlijama, kulminiraju kupovinom rukotvorina, a završe – na Instagramu, Facebooku ili Tiktoku. “Bilo mi je zanimljivo vidjeti kako izrađuju predmete koje su pravili njihovi preci kao što su džezve za kafu i potrepštine za domaćinstvo, ali i moderne predmete za turizam kao što su ukrasni magneti i bookmarks“, kaže Kat Van Gieson iz Sjedinjenih Američkih Država, koja je u toku prošlogodišnje posjete Bosni i Hercegovini posjetila sarajevske kazandžije u organizaciji agencije Funky Tours.

“Ove interakcije značajno doprinose našim prodajnim i promotivnim naporima, jer se turisti po prvi put susreću s ovom posebnom metodom rada”, dodaje na kraju Edo. “Njihov entuzijazam se pretvara u dijeljenje na društvenim mrežama, povećavajući na taj način vidljivost naših kreacija”.

Na taj način, i sami turisti pomažu Edi i drugim bh. zanatlijama u naporima da tradicije iz bh. prošlosti imaju budućnost. Zašto to ne biste uradili i vi tokom sljedeće šetnje Mostarom, Sarajevom ili nekim drugim bh. gradom?

Priča je nastala uz podršku Thomson fondacije kao dio programa Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan (CC4WBs), kojeg sprovode UNESCO, British Council i Italijanska agencija za razvojnu saradnju (AICS).

Fotografije korištene u tekstu ustupila je Michelangelo Fondacija, intervjuisane osobe i udruženje Bosnian2Go. Fotografije turista su preuzete s Instagrama uz dozvolu.

napisala: Lidija Pisker