Ljudi su počeli ručno šiti prije nekih 20.000 godina. Prve igle su napravljene od kostiju ili životinjskih rogova, a konac od životinjskih tetiva. Inventivni razvoj ljudskog bića je konstantno unapređenje nekog posla ili zanimanja tako i šivenja koje je trebalo učiniti manje napornim.
Počeci i nastanak šivaće mašine vezuju se za 18. vijek i ime Thomasa Sainta. Englez Thomas Saint je 1790. godine u Londonu predstavio svoj prototip šivaće mašine. To je predstavljao jedan potpuno nov i originalni izum koji će ubrzo pokoriti cijeli svijet. Ovim je Saint postavio standarde koji će biti biti osnova narednih, sada već, par stotina godina. Premda se taj prvi izum razlikovao od šivaće mašine koju poznajemo danas, suština je ostala ista.
Prva šivaća mašina služila je za šivenje kože, dok je prva mašina za šivenje tkanine izmišljena i patentirana tek 1830. godine. Prvu šivaću mašinu za šivenje tkanine izumeo je Barthélemy Thimonnier, krojač francuskog porijekla. Njegovih 80 šivaćih mašina proizvodilo je odjeću koju je nosila vojska. Bartelemijeva mašina za šivenje na početku, iz ovog razloga, nije bila dočekana sa oduševljenjem. Glavni razlog tome zapravo je bio taj što su ručni šnajderi bili u strahu da će zbog Bartelemijevog izuma ostati bez posla.
Iz tog straha, Bartelemijeve šivaće mašine ubrzo su uništene, a ručni šnajderi barem na kratko bili su mirni. Međutim, dalji tok razvoja šivaće mašine tekao je prilično ubrzano. Nedugo nakon ovog događaja izmišljena prva mašina za šivenje sa papučicom. Odmah nakon, izmišljena je i električna šivaća mašina, kao i mašina za šivenje sa pedalom.
U 20. vijeku mašine za šivenje postaju sastavni deo gotovo svakog domaćinstva, a zanati ručne izrade odjeće skoro u potpunosti iščezavaju.
Najpopularnije mašina za šivenje na našim prostorima bile su čuvene Bagatica i Singerica. Ove dvije mašina za šivenje su i danas među najkorištenijima na Balkanu.
Izvor: Beobagat i Svijet zanata
SVIJET ZANATA 