Glasom medija do izbora zanimanja

Ovih dana prošla je vijest da je Unesko stavio na preliminarnu listu nematerijalne kulturne baštine Konjički drvorez.

P1090782

Sjetio sam se kako je sedamdesetih godina prošlog vijeka program Radio Sarajeva zvani „Selo veselo“ pod uredništvom Zlatka Prlende, krenuo da istraži gdje je nastao i kako se razvijao tad već umjetnički zanat, za koga se u javnosti tadašnjeg vremena malo znalo. Međutim, u mnogim kućama se na istaknutim mjestima mogao vidjeti pokoji stolić sa stoličicama ili neki drugi prekrasno izrezbareni predmet.

p1090780

A sada sam primjetio da u uglu mog stana stoji šestougaoni izrezbareni tamno smeđi stolić (peškun) sa duboreznom ornamentikom.

Program „Selo veselo“ je bio kultni radijski komunikacijski kanal. On je svojom zanimljivošću, modernim medijskim izrazom i interfukcionalnim djealovanjem u javnosti gradskih sredina razbijao predrasude prema selu, donosio u selo moderne civilizacijske tekovine i običaje. Umjesto političkih proklamacija o selu, industriji i obrazovanju za potrebe sela, emisija „Selo veselo“ je u javnost unijela realnu sliku seoskog života, njegovih tradicija i kulture, stvarnih potreba ljudi koji su ostajali da žive na selu. Zapamtio sam da je to bio veoma slušan, informativan, zanimljiv i zabavan program. Naši radijski reporteri su istražili i ustanovili da je drvorezački zanat u Konjic i njegovu okolini došao sa juga Hercegovine dolaskom Autrougarske i tamo, u Konjicu se sa upornosču dviju porodica razvio u umjetnički zanat.

P1090783

A zašto me ovo sjećanje veže sa „Svijet zanata“?

Od novinarstva i općenito od medija danas se traži da bude istinito, objektivno i nezavisno, ali malo ko u ključne karakteristike dobrih medija uključuje i potrebu da poruka bude i zanimljiva po izboru argumenata i dokumenata, po načinu pisanja i prezentacije, pogotovo u sadašnjem digitalnom i multimedijalnom vremenu.

Poznato je da danas postoji veliko nesuglasje između potreba tržišta rada i interesa budućih stručnjaka u zanatskim zanimanjima. Ono malo medijskog prostora namijenjenog ovom pitanju i nešto više, često činovnički oblikovanih saopštenja, deklaracija i neispunjenih političkih strategija, daleko su ispod dobrih efekata u komunikaciji tržišta rada, sistema obrazovanja i interesa za zanatskim zanimanjima.

Mediji koji ulaze u ovo područje treba da pruže zanimljive priče o zanatima, posebno onim koje tržište traži, o zanatlijama koji su uspjeli u svom zanatu i našli u njemu zadovoljstvo, profesionalne izazove i realnu egzistenciju. Svijet zanata je jedan dobar primjer.

Uz potpunu informaciju zanimljiva priča može biti takođe poticajna za odluku šta učiti. Može uticati na promjenu stereotipa i smanjivati pesimizam kod mladih ljudi, ali i onih malo starijih koji žele da u beznađu nezaposlenosti ne odu odmah u inostranstvo, nego da se prekvalifikacijom opredjele za neki perspektivni zanat.

Autor Zoran Udovičić

Foto:Darko Udovičić

(dozvoljeno prenošenje sadržaja uz obavezno navođenje izvora i autora)