Kada se govori o zanatima, većina ljudi prvo pomisli na tradicionalna zanimanja – zidare, tesare, vodoinstalatere, električare ili bravare. Međutim, građevinski sektor u Evropi koji zapošljava 13 miliona ljudi prolazi kroz velike promjene. Zgrade budućnosti više nisu samo cigla, beton i instalacije. One postaju složeni sistemi u kojima se povezuju građevina, digitalna tehnologija, energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije.
Zbog toga se mijenja i uloga radnika koji radi u ovom sektoru.
Majstor budućnosti neće biti samo osoba koja poznaje svoj zanat, već radnik koji razumije nove tehnologije, savremene materijale i digitalne alate.
Moderni zanatlija danas je mnogo više od čovjeka s alatom
Današnji električar više ne postavlja samo kablove i utičnice. Sve češće radi na sistemima pametnih kuća, automatizaciji objekata, solarnim instalacijama i opremi za punjenje električnih vozila.
Vodoinstalater se sve više susreće sa savremenim sistemima grijanja, hlađenja i uštede energije.
Građevinski radnik mora poznavati nove materijale, savremene načine izolacije i standarde energetski efikasne gradnje.
To ne znači da tradicionalni zanati nestaju. Naprotiv – oni se mijenjaju i prilagođavaju vremenu.
Energetska tranzicija stvara nova zanimanja
Evropa posljednjih godina ulaže velike napore u smanjenje potrošnje energije u zgradama i prelazak na čistije izvore energije. Zbog toga raste potreba za radnicima koji znaju instalirati, održavati i popravljati nove sisteme.
Ovo otvara prostor za nova zanimanja koja prije samo nekoliko godina gotovo nisu ni postojala.
Tržište rada traži nova znanja
Podaci istraživanja tržišta rada 2024/2025” Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, koje je rađeno u saradnji sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta.pokazuju da problem više nije samo broj nezaposlenih ljudi, već i pitanje da li njihova znanja odgovaraju potrebama savremene privrede.
Poslodavci sve češće traže radnike koji imaju praktične vještine, ali i sposobnost da rade sa novim tehnologijama. Klasična zanimanja se mijenjaju, a granica između zanata i tehničkih zanimanja postaje sve manja.
Danas se postavlja pitanje: da li obrazujemo ljude za poslove koji dolaze ili ih i dalje pripremamo za poslove koji se mijenjaju?
Nova zanimanja koja se sve više pojavljuju su:
- tehničar za solarne sisteme,
- monter i serviser toplotnih pumpi,
- instalater pametnih kuća,
- tehničar za punionice električnih vozila,
- stručnjak za energetsku obnovu objekata,
- operater savremenih CNC i automatizovanih sistema.
Ovo su poslovi koji povezuju zanat, tehniku i digitalno znanje.
Prekvalifikacija je prestala biti izuzetak i postala je stvarna potreba
Vrijeme kada je čovjek završavao školu i cijeli radni vijek radio isti posao polako odlazi u prošlost. Tehnologija mijenja način rada, a tržište traži nove vještine.
Zbog toga prekvalifikacija postaje važan način da ljudi pronađu novu priliku za zaposlenje.
Neko ko je danas nezaposlen ne mora nužno birati samo između postojećih zanimanja. Može se osposobiti za poslove koji će biti traženi u narednim godinama.
Posebno je važno da obuke (prekvalifikacije) ne budu samo teorijske, nego da ljudi kroz praktičan rad steknu znanje koje poslodavci zaista traže.
Ko će obučavati majstore budućnosti?
Nije dovoljno samo otvoriti kurs ili nabaviti savremenu opremu. Potrebni su iskusni stručnjaci koji mogu prenijeti znanje, savremeni programi obuke i bolja saradnja između škola, firmi i službi za zapošljavanje.
Ako danas imamo manjak kvalifikovanih radnika, sutra bi problem mogao biti još veći – ko će obučavati nove generacije ako nema dovoljno iskusnih majstora?
Šta ovo znači za BiH?
Bosna i Hercegovina ima dugu tradiciju zanata i veliki broj vrijednih i iskusnih majstora. Međutim, budućnost neće pripadati samo onima koji poznaju stare metode rada.
Najtraženiji će biti oni koji mogu da spoje iskustvo i novu tehnologiju.
Električar koji razumije automatizovane instalacije, građevinski radnik koji zna savremene materijale, monter koji može ugraditi solarni sistem ili serviser koji razumije novu generaciju uređaja – to su zanimanja koja će imati sve veću vrijednost.
Za BiH ovo predstavlja i izazov i priliku. Ako želimo zadržati radnike i smanjiti odlazak ljudi u inostranstvo, potrebno je više ulagati u savremene programe obuke, prekvalifikacije i plate koje u zadnje vrijeme možda i jesu veće nego prije par godina.
Zanat se ne gasi – on stiče novu vrijednost
Slika majstora budućnosti više nije samo čovjek sa koferom alata u ruci. To je osoba koja zna koristiti tehnologiju, razumije nove sisteme i spremna je stalno učiti.
Najveće pitanje danas nije da li će biti posla za zanatlije. Posla će biti i te kako ako na vrijeme pripremimo ljude za nova vještine i zanimanja koja dolaze.
Darko Udovičić
