Finansijsko znanje danas više nije rezervisano samo za stručnjake iz finansijskog sektora. Ono je potrebno menadžerima, privrednicima, zaposlenima u različitim oblastima, ali i studentima koji se pripremaju za ulazak u poslovni svijet. U vremenu kada finansijske odluke imaju sve veći uticaj ne samo na poslovanje kompanija, već i na društvo i životnu sredinu, razumijevanje finansija postaje jedan od ključnih elemenata.
O finansijskom znanju, ali i o širem značaju finansijskog obrazovanja, razgovarali smo sa Louis de La Roncièreom, finansijskim stručnjakom sa više od 30 godina profesionalnog iskustva, uključujući dugogodišnji rad u velikoj međunarodnoj grupaciji Veolia Environnement, gdje je obavljao funkciju direktora finansijske edukacije (Directeur de la formation financière / Finance Training). Tokom svoje karijere posebno se bavio oblastima finansijske analize, korporativnih finansija i održivih finansija. Pored bogatog iskustva u poslovnom svijetu, Louis de La Roncière svoje znanje prenosi i kroz akademski rad. Od 2019. godine angažovan je kao predavač na prestižnom Sciences Po (Fakultet političkih nauke u Parizu), gdje u okviru master programa Finance et Stratégie predaje predmet finansijske analize. Ova kombinacija višedecenijskog iskustva u međunarodnom poslovnom okruženju i akademskog rada daje posebnu vrijednost njegovom pogledu i uvidima. Posebno danas, kada se od finansijskog sektora očekuje mnogo više od praćenja profita i finansijskih rezultata. Sve je veći naglasak na tome da se prilikom donošenja poslovnih i investicionih odluka uzmu u obzir i njihov uticaj na društvo, zaštita životne sredine i dugoročna održivost. Finasije nemaju pravo na grešku i zato je potrebna konstantna i temeljita edukacija.
· Louis, kada govorimo o „Finance Trainingu“, šta to konkretno znači? Kome je ova vrsta obuke prvenstveno namijenjena i koja znanja ili vještine učesnici treba da steknu kroz ovu obuku?
„Finance Training“ znači finansijske obuke, odnosno finansijsko obrazovanje, i obuhvata skup različitih programa usmjerenih na finansije, ali koji se bave različitim finansijskim temama, prvenstveno korporativnim finansijama, ali donekle i finansijama lokalnih zajednica.
Obuke su različitog nivoa. Postoje uvodne obuke za one koji žele da steknu osnovno razumijevanje finansija, kao i naprednije obuke namijenjene usavršavanju i produbljivanju znanja.
· Često čujemo pojam „finansijski inženjering“. Šta taj termin konkretno znači u praksi i koliko je danas važan u donošenju poslovnih i investicionih odluka?
„Finansijski inženjering“ je sinonim za finansijsku tehniku. To znači kako finansijski pratiti i analizirati poslovanje kompanije ili nekog projekta, kako na najbolji način organizovati finansiranje, kako mjeriti finansijske posljedice poslovnih aktivnosti, ali i kako osmisliti pravne i finansijske strukture, realizovati akvizicije kompanija, finansirati investicije i slično.
· Učestvovali ste u inicijativama koje su nastojale povezati finansijsko računovodstvo i investicione odluke sa pitanjima zaštite životne sredine i društvene odgovornosti. Koliko je danas važno da finansijske odluke, osim profita, uzimaju u obzir i svoj uticaj na društvo i životnu sredinu?
To je važno pitanje. Moramo sačuvati naše resurse i upravo kroz svoje odluke finansijski sektor može tome doprinijeti. Tokom studija sam prepoznao ključnu ulogu finansija u održivom razvoju, što me je navelo da se specijalizujem i diplomiram u ovoj oblasti. Danas je jasnije nego ikad da investicione odluke i upravljanje kapitalom moraju integrisati ESG principe (Environmental, Social, and Governance), kako bi finansijski sektor postao pokretač pozitivnih promjena u društvu i očuvanju okoliša.
Uzimanje u obzir zaštite životne sredine znači pripremati stabilniju budućnost, očuvati prirodu, pravednije rasporediti bogatstvo i smanjiti nejednakosti. Novac štediša i investitora treba usmjeravati prema projektima koji se nazivaju „zeleni projekti“, odnosno projektima koji omogućavaju ostvarivanje finansijskog prinosa, istovremeno stvarajući pozitivan uticaj na planetu i društvo. Takođe treba koristiti ESG instrumente koji već postoje na finansijskom tržištu. Ako nastavimo sa projektima koji nisu održivi, suočićemo se sa sve oskudnijim resursima, češćim konfliktima i sve intenzivnijim klimatskim zagrijavanjem.
· Kome su prvenstveno namijenjeni vaši programi „Finance Training“: profesionalcima koji već rade u finansijskom sektoru, menadžerima koji nisu direktno zaposleni u finansijama ili možda studentima koji se pripremaju za ulazak u poslovni svijet?
Rekao bih da su programi namijenjeni svima, ali prije svega rukovodiocima i zaposlenima koji nisu finansijski stručnjaci, kao i studentima koji žele da razumiju finansijski jezik i da se bolje snalaze u finansijskim informacijama koje će imati priliku da čitaju ili čuju. Međutim, programi su namijenjeni i, na primjer, računovođama koji žele da prošire svoje kompetencije na pitanja finansiranja. Imam iskustvo u edukaciji zaposlenih u kompanijama, ali i u radu sa studentima na univerzitetima.
· Mislite li da se ovakva vrsta obuke može primijeniti na različite profesije i djelatnosti, od malih zanatlija i preduzetnika pa sve do velikih kompanija?
Da, može se primijeniti na različite profesije, uključujući zanatlije i preduzetnike, pod uslovom da imaju finansijske dokumente koje treba da izrađuju ili razumiju. Međutim, u Bosni i Hercegovini sigurno postoje lokalne specifičnosti, kako u samim finansijskim podacima i pokazateljima, tako i u metodama finansijskog praćenja, koje je potrebno poznavati.
· Louis, nakon mnogo godina iskustva u velikoj međunarodnoj grupaciji Veolia, danas i dalje dijelite svoje znanje kroz savjetovanje i obuke. Koja su, prema vašem iskustvu, glavna očekivanja kompanija koje vam se obraćaju?
Kompanije koje su moji klijenti žele da njihovi zaposleni bolje razumiju finansijsko praćenje poslovanja kompanije, finansijske dokumente koje kompanija objavljuje i, šire gledano, finansijske informacije sa kojima se njihovi zaposleni mogu susresti.
Bolje razumijevanje poboljšava motivaciju i radnu atmosferu, a omogućava i postavljanje ciljeva, bilo na opštem nivou, za određeni tim ili za sjedište kompanije. Tu je, takođe, i razvoj kompetencija rukovodilaca, kao i finansijskih stručnjaka koji su više usmjereni na računovodstvenu oblast i slično.
· Znam da imate posebnu povezanost sa regionom bivše Jugoslavije, a posebno sa Bosnom i Hercegovinom. Korektno govorite i naš jezik.Vidite li u ovom regionu kompanije, institucije ili organizacije koje bi mogle imati koristi od sličnih programa finansijske obuke i edukacije, kojima ste posvetili veliki dio svoje karijere?
U Bosni i Hercegovini, a svakako i u bivšoj Jugoslaviji, to bi mogle biti organizacije koje pružaju pomoć kompanijama, bilo bosanske ili strane, ambasade i konzulati, podružnice stranih kompanija, kompanije koje se bave izvozom, profesionalna i strukovna udruženja, kao i univerziteti.
Darko Udovičić
SVIJET ZANATA 