Majstor Gusti

Različiti su životni putevi. Kada se uputite u život i počnete razmišljati o svom budućem zanimanju ne možete ni dokučiti šta vas sve u životu čeka. Sjećam se majsora Gustija koji je penziju dočekao u Sarajevu, u Umjetničkoj galeriji. Pravo ime mu je bilo Augustin, a nadimak Gusti ponio još iz vremena kada je počeo da uči stolarski zanat. Bilo je to pred početak Drugog svjetskog rata. Gusti je bio Slovenac i u Trstu je išao na zanat. Tek što je napunio 18 godina i završio školu mobilisan je u italijansku vojsku. Golobrade vojnike su prebacili na Siciliju gdje ih je odmah zarobila neka američka jedinica, par dana poslije saveznićkog iskrcavanja u Italiju. U zarobljeničkom logoru u Alžiru radio je na izgradnji logorskih baraka. Tu je sticao prvo iskustvo u svom zanatu.

Početkom 1944. godine zarobljenički logor je posjetila delegacija Vrhovnog štaba Narodno oslobodilačke vo

Martin_Maryland_RAF_North_Africa

jske Jugoslavije i agitovala za pristup slovenačkih zarobljenika u partizane. Javili su se svi Slovenci i tada je formirana Druga slovenačka prekomorska brigada.

Prebacili su ih na ostrvo Vis gdje je bio aerodrom, kojim se služila engleska i američka avijacija.

– I tada sa svojim znanjem o drvetu i stolarstvu postao sam «stručnjak» za popravku aviona – znao se našaliti Gusti.

– Neki tipovi tadašnjih vojnih aviona imali su još elise od drveta. Kada smo na kraju rata poslije oslobođenja Jugoslavije stigli u veliku vojnu bazu u Zadru, drvene elise više nisu bile funkcionalne, a moja stručnost za njihovu popravku više nije bila potrebna – pričao mi je Gusti.

Gusti je poslije Zadra bio još neko vrijeme na aerodromu Rajlovac, zatim se demobilisao i nastavio da radi kao stolar u Sarajevu.Tada je neko primijetio njegovu sklonost da radi prelijepo dizajnirane okvire za umjetničke slike, po čemu

okvir

je radionica u ovoj galeriji bila poznata.Takva konstrukcija i dizajn okvira za slike danas su uglavnom napušteni u korist racionalnijeg i jednostavnijeg opremanja. Ipak, uprkos modnim trendovima i danas je lijepo vidjeti tradicionalno uramljene slike u nekoj galeriji ili privatnoj zbirci, na čemu su svoj dio radnog vijeka proveli majstor Gusti i njegove kolege. Mnogi sarajevski slikari iz tog vremena i danas se sjećaju majstora Gustija.

Autor Zoran Udovicic
(prenošenje sadržaja uz obavezno navođenje izvora i autora)

Interesantni tekstovi:

http://www.airban.net/strana_aleksa_tornado.htm